Naslovna Vijesti Društvo Bh. umjetnici na regionalnoj izložbi u Ljubljani o ulozi performansa 90-ih godina
Bh. umjetnici na regionalnoj izložbi u Ljubljani o ulozi performansa 90-ih godina
0

Bh. umjetnici na regionalnoj izložbi u Ljubljani o ulozi performansa 90-ih godina

0

Izložba “Spoznajte! Pružite otpor! Reagujte! Performans i politika devedesetih godina u postjugoslavenskom kontekstu” bit će otvorena danas u Muzeju savremene umjetnosti Metelkova (Ljubljana), gdje će publika moći pogledati do 3. oktobra.

Na izložbi će biti predstavljeno više od 120 radova arhivskog i video materijala umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

Postavka je strukturirana u okviru tematskih cjelina: rat, nacionalizam, tijelo, novi prostori, protesti, države, teritorije, nove granice, drugi/drugost, feminizam i mediji.

Organizatori izložbe navode da je politički performans na postjugoslavenskom prostoru 1990-ih bio oblik otpora spram različitih “ratnih mašinerija” (vezanih za strukture moći, institucije, države, identitete, jezike), često nastalih uslijed ekstremnih političkih okolnosti i radikalnih društveno-političkih, ekonomskih i kulturnih promjena koje su uticale na sve društvene aspekte u nekadašnjoj državi. Istovremeno, postoji i tendencija distanciranja od ideje “Jugoslavije” i otkrivanja novih prostora i savezništva.

Novonastale države okrenule su se ili prema zapadnim modelima ili su se oslonile na vlastite, lokalne tradicije, na etničke elemente ili se pak ka kombinovanju internacionalizma i nacionalnih simbola s politički naglašenim multikulturalizmom. Također, kako je navedeno u popratnom tekstu, izložba predstavlja pokušaj razotkrivanja emancipatornog potencijala političkog performansa tog teškog desetljeća i pronalaženjem veza s današnjim vremenom, koje nije ništa manje zahtjevno od devedesetih.

Kustosica/selerktorica izložbe za Bosnu i Hercegovinu je istoričarka umjetnosti Asja Mandić koja je u razgovoru za Fenu kazala da je postavka rezultat dvogodišnjeg timskog rada kolegica i kolega iz regije.

– Pitanje političkog u kontekstu performativne prakse bilo je izrazito izazovno, jer svjesno, direktno zadiranje u prostor društveno-političke stvarnosti nije toliko bilo zastupljeno u svim bivšim jugoslavenskim republikama. I sama selekcija je izrazito heterogena i u odnosu na definiciju političkog i performativnog u sferi umjetnosti – smatra Mandić.

Ona navodi da se subverzivno zadiranje u polje političkog u domeni performativnog diskursa u BiH može prepoznati u kultnom radio/serijalu “Top lista nadrealista” odnosno djelovanju Sarajevskih New primitivsa (SNP) 1980-ih, koji su također predstavljeni na ovoj izložbi.

– Ali kada govorimo o razumijevanju političkog, smatram da političko ne pretpostavlja isključivo svjesno bavljenje društveno-političkom realnošću, tj. činjenicu da umjetnici žele da njihovi radovi budu politički, odnosno da svojim djelima svjesno utiču na promjene u kulturi i društvu – podvukla je Mandić.

Selekcija umjetnika iz Bosne i Hercegovine, hronološki, počinje s Jusufom Hadžifejzovićem i njegovim performansima s početka 1990-ih kojim najavljuje rat i krvoproliće, zatim uključuje fotografije aprilskih protesta 1992. Milomira Kovačevića Strašnog, nakon čega su predstavljene ratne performativne prakse u Sarajevu u vrijeme opsade. U ratu, u domeni performativnog uključene su umjetničke akcije i izložbe u otvorenom javnom prostoru i u devastiranim, ruševnim objektima: ulične akcije Zorana Bogdanovića, Ante Jurića i Predraga Čančara, performativnost izložbi u Kinu Sutjeska (Ante Jurić, Zoran Bogdanović, Predrag Čančar, Nusret Pašić, Mustafa Skopljak, Petar Waldegg, Edin Numankadić, Radoslav Tadić, Sanjin Jukić), posebno izložbe “Svjedoci postojanja”, performativnost fotografija Kemala Hadžića u Vijećnici, “performativne skulpture” Enesa Sivca i akcija grupe Art Publishing na Drvenija mostu i na rijeci Miljacki.

– U poslijeratnom periodu dolazi do proliferacije post-objektne umjetnosti tj. dematerijalizacije umjetnosti kada se na sceni pojavljuju mladi autori koji svjesno napuštaju autonomiju umjetnosti i tradicionalne medije, reaguju na društveno-političke promjene i često se kritički odnose prema poslijeratnoj realnosti. Tu su između ostalog, značajne aktivnosti SCCA, na čelu s Dunjom Blažević, kojim se formirala likovna scena u Sarajevu – navodi Asja Mandić.

Kad je riječ o poslijeratnom, post-socijalističkom stanju u umjetnosti, kulturi i društvu ono je predstavljeno kroz radove sljedećih autora/autorica i grupa: Maje Bajević, Suzane Cerić i Anele Šabić, Danice Dakić, grupe MAXUMIM (Eldina Begić, Suzana Cerić, Alma Fazlić, Zlatan Filipović, Anur Hadžiomerspahić, Almir Kurt, Damir Nikšić, Hamdija Pašić, Samir Plasto, Rachel Rossner, Anela Šabić, Nebojša Šerić Shoba, Dejan Vekić, Ajna Zlatar), Alme Suljević, Bojana Šarčevića, Nebojše Šerića Shobe.

(Fena)
Teme:

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *