Naslovna Vijesti Društvo Rizici intenzivne upotrebe bazena
Rizici intenzivne upotrebe bazena

Rizici intenzivne upotrebe bazena

0

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) ističe prednosti plivanja u bazenima za održavanje fizičke aktivnosti, ali i upozoravaju na opasnosti uslijed nepažnje. Kako naglašavaju, rekreacija u vodi nosi značajne zdravstvene rizike poput utapanja i povreda, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnost od hemijskih sredstava).

Doktor Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Zavoda za javno zdravstvo Instituta naglašava da je odgovornost za očuvanje zdravlja na onima koji upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i osobama koje koriste te sadržaje.

– To je set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i sadržati pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke – kazao je.

Kako je istaknuto, utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, najčešće djece i u privatnim bazenima, “džakuzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora.

Kod odraslih, najčešći uzročnici utapanja ili povrede na bazenima povezani su sa unosom alkohola. Zbog toga je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i kupanje u alkoholisanom stanju.

– Povrede glave i mozga, kičme, ruku, nogu i stopala najčešće su na bazenima. Uzrok za povrede najčešće je nepažnja, na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle te povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju i da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima – istaknuto je.

Doktor Durmišević navodi da pristup skakaonicama treba biti dozvoljen samo osobama koje treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor.

– Ne smije se naglo ući u vodu, neophodan je period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja ili povrede – kazao je.

Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari niti bakterije, viruse, gljive, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kupača.

Da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti neophodno je, kako je kazao, za bazene koristiti zdravstveno ispravna voda i da se, prije puštanja i tokom korištenja bazena, adekvatno preradi, prečisti i dezinfikuje.

Prije upotrebe, bazen i kompletan protočni sistem mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom. Tokom upotrebe bazena neophodna je kontinuirana filtracija i dezinfekcija vode.

Neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. To podrazumijeva redovnu kontrolu, fizičkih i mikrobioloških karakteristika, vode i kontrolu hlorisanja vode.

– Zagađenje i uzročnici mogu dospjeti direktno vodom, iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema putem raspršenih vodenih kapljica. Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsing, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam – kažu stručnjaci INZ-a.

Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama s vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen.

Na bazenima postoji povećani rizik od prijenosa bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. To se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti. Zbog toga je u tim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija.

Često se, u posljednje vrijeme, koriste montažni I bazeni izrađeni od plastike, kao i na napuhivanje. Manji bazeni na napuhivanje se koriste pretežno za dječiju razonodu, ali postoje i montažni bazeni većih dimenzija. Slični principi važe i za te bazene. Prije upotrebe, treba detaljno proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere.

-Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija takvih bazena može se vršiti u kućnim uslovima, odgovarajućim komercijalnim sredstvima, prema uputstvima proizvođača.

Nakon upotrebe takvih manjih bazena za djecu, voda se treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u bazen svi kupači trebaju da se tuširaju. Mlađu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u bazen – ističe se.

Doktor Durmišević naglašava da se djeca ne smiju ostavljati bez nadzora, ni u malim bazenima jer se djeca mlađe životne dobi mogu utopiti i u vodi dubine šest centimetara.

Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kad su visoke temperature zraka postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je, tokom rekreacije, unositi dovoljne količine tečnosti. U okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne, a u odsustvu obezbjediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od sunca.

U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i zaštitnim kremama te izbjegavati duže izlaganje suncu da bi izbjegli nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava rizik obolijevanja od raka kože.

Teme:

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *