Naslovna Vijesti Društvo Guterres: Jaz u moći između žena i muškaraca
Guterres: Jaz u moći između žena i muškaraca
0

Guterres: Jaz u moći između žena i muškaraca

0

Tekstom pod nazivom “Jaz u moći između žena i muškaraca” kojeg je napisao generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres, u povodu  Dan žena, naglašava načine na koje se sistemski produbljuje neravnopravnost spolova, iako je samo postizanje ravnopravnosti odgovor na neke od ključnih izazova današnjeg svijeta.

-Rodna neravnopravnost je prevladavajuća nepravda našeg doba i najveći izazov s kojim se suočavamo u pogledu ljudskih prava. Ali zato rodna ravnopravnost nudi rješenja za neke od najtvrdokornijih problema današnjice. Žene su svugdje ugroženije od muškaraca – jednostavno zato što su žene. Realnost žena iz manjinskih zajednica, žena starije životne dobi, te žena s invaliditetom i žena migranata i izbjeglica je čak i gora. Iako smo svjedoci ogromnog napretka koji je po pitanju prava žena postignut u nekoliko proteklih desetljeća, od ukidanja diskriminacijskih zakona do povećanog broja djevojčica u školama, danas se suočavamo sa snažnim otporom. U nekim zemljama je pravna zaštita od silovanja i nasilja u porodici razvodnjena, dok se u drugim uvodi politika kažnjavanja žena raznim mjerama, od restriktivnih ekonomskih mjera do prisilne reprodukcije. Seksualna i reproduktivna prava žena se nalaze pod prijetnjom sa svih strana – navodi Guterres.

Sve se to dešava zato što je rodna ravnopravnost u biti pitanje moći. Stoljeća diskriminacije i duboko ukorijenjenog patrijarhata stvorila su u našim ekonomijama, našim političkim sistemima i korporacijama ogroman jaz u moći između žena i muškaraca. Dokazi su posvuda.

-Žene još uvijek ne sjede za glavnim stolom u organima vlasti, upravnim odborima ili na ceremonijama dodjele prestižnih nagrada. Liderice i žene među javnim ličnostima su izložene uznemiravanju, prijetnjama i zlostavljanju u virtualnom i stvarnom svijetu. Jaz u dohotku između žena i muškaraca samo je simptom jaza u moći između žena i muškaraca.Čak su i navodno neutralni podaci, koji se koriste za donošenje odluka u raznim oblastima, od urbanističkog planiranja do testiranja na droge, često zasnovani na ‘zadani muški rod’; na muškarce se gleda kao na standard, dok su žene izuzetak- piše u uvodniku Guterres.

Navodi dalje kako se žene i djevojčice također bore protiv stoljećima duge mizoginije i zatiranja njihovih postignuća.

-Za žene se podrugljivo kaže da su histerične ili da su „vođene“ hormonima: rutinski se vrednuju prema svom izgledu; podliježu beskonačnim mitovima i tabuima vezanim za prirodne funkcije ženskog organizma; suočavaju se sa svakodnevnim seksizmom, ušutkivanjem i praksom okrivljavanja žrtve. Sve to duboko utječe na nas i predstavlja prepreku rješavanju mnogih izazova i prijetnji s kojima se suočavamo.
Uzmimo za primjer neravnopravnost. Žene zarađuju 77 centi od svakog dolara kojeg zarade muškarci. Prema posljednjem istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, bit će potrebno 257 godina da se ovaj jaz zatvori. U međuvremenu, žene i djevojčice svakodnevno obavljaju oko 12 milijardi sati neplaćenog rada u domaćinstvu, rada koji jednostavno nije obuhvaćen ekonomskim odlučivanjem. Ako želimo postići pravičnu globalizaciju koja će biti korisna za sve, onda trebamo bazirati naše politike na statističkim podacima koji će uzeti u obzir stvarni doprinos žena – kaže Guterres.

Navodi kako je digitalna tehnologija drugi primjer.

-Duboko je zabrinjavajući nedostatak rodnog balansa na univerzitetima, u novoosnovanim preduzećima i u „silikonskim dolinama“ našeg svijeta. Ta tehnološka središta oblikuju društva i privrede naše budućnosti; ne možemo im dozvoliti da ukorijene i dodatno pojačaju dominaciju muškaraca. Ili, naprimjer, ratovi koji pustoše naš svijet. Između nasilja nad ženama, ugnjetavanja građana/ki i sukoba postoji direktna veza. Način na koji društvo tretira žensku polovinu svog stanovništva značajan je pokazatelj načina na koji će društvo postupati sa svima drugima. Čak su i u mirnim društvima žene u smrtnoj opasnosti u vlastitoj kući- upozorava generalni sekretar UN-a.

Ocjenjuje kako rodni jaz postoji čak i u odgovoru na klimatsku krizu i navodi kako se inicijative za smanjenje otpada i recikliranje pretežno usmjeravaju ka ženama, dok će se muškarci vjerovatnije okrenuti netestiranim tehnološkim rješenjima. A ekonomistice i parlamentarke će, prije nego muškarci, podržati politike kojima se vodi računa o zaštiti okoliša.

Na kraju, politička zastupljenost je najjasniji dokaz o jazu u moći između žena i muškaraca. U parlamentima širom svijeta su muškarci brojčano nadmoćniji od žena u odnosu 3 naprema 1, ali je zato prisustvo žena snažno povezano s inovacijama i ulaganjem u zdravstvo i obrazovanje. Nije slučajnost da su upravo žene na čelu vlada koje redefiniraju ekonomski uspjeh kako bi obuhvatio dobrobit i održivost.

-Zbog toga je jedan od mojih prvih prioriteta u Ujedinjenim narodima bilo uključivanje većeg broja žena u naše vodstvo. Postigli smo rodni paritet na višem nivou, i to dvije godine prije nego što smo planirali, i imamo zacrtani plan za ostvarivanje pariteta na svim nivoima u narednim godinama. Naš svijet je u nevolji, a rodna ravnopravnost je neizostavan dio odgovora. Problemi koje su stvorili muškarci imaju rješenja koja predvode žene i muškarci. Rodna ravnopravnost je sredstvo redefiniranja i transformacije moći koja će donijeti korist za sve. 21. vijek mora biti vijek ravnopravnosti žena u mirovnim i trgovinskim pregovorima; u salama u kojima se sastaju odbori i u učionicama; na samitu zemalja G20 i u Ujedinjenim narodima- napisao je na kraju uvodnika Guterres uz poruku kako je  vrijeme da “prestanemo pokušavati promijeniti žene i da počnemo mijenjati sisteme koji onemogućavaju ženama da ostvare svoj potencijal”.

(Fena)

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *