Naslovna Vijesti Društvo Odluka Vijeća EU da ne otvori pregovore ima implikacije na cijeli region
Odluka Vijeća EU da ne otvori pregovore ima implikacije na cijeli region
0

Odluka Vijeća EU da ne otvori pregovore ima implikacije na cijeli region

0

Odluka Vijeća Evropske unije da ne otvori pregovore o proširenju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, državama koje su napravile broje reforme i učinile kompromise, Evropskoj uniji ne služi na čast, ali ujedno ima i implikacije za ostale države regije zapadnog Balkana.

Istaknuto je to, između ostaloga na okruglom stolu o temi “Bosna i Hercegovina i Evropska unija: šta sada?” kojeg su zajednički u Sarajevu organizirali Panevropska unija BiH i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Na ovom skupu prisustvovali su predstavnici međunarodnih institucija u BiH, ali i predstavnici akademske zajednice gdje su razmatrani aktuelni izazovi EU i njihovi uticaji na proces proširenja, s posebnim naglaskom na direktne implikacije na BiH.

Skup je otvorio predsjednik Panevropske unije u BiH Osman Topčagić koji je napomenuo da se i ranije događalo da Evropska komisija predloži otvaranje pregovora, u ovom slučaju za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a da Vijeće EU to ne učini.

No, dodaje Topčagić, u ovom slučaju je razlika jer se takva odluka na neki način odnosi i na druge zemlje čije su aspiracije punopravno članstvo u EU, a u regiji su zapadnog Balkana.

Pojasnio da se sada otvara priča o samom procesu proširenja EU, odnosno koliko je on uspješan i koliko se države uključene u taj proces unatoč formalnom napretku, zapravo iznutra mijenjaju, koliko usvajaju evropske standarde i vrijednosti te koliko u praksi provode zakone koje usvajaju.

U tom smislu postoji nezadovoljstvo u EU zbog toga, s druge strane nezadovoljne su i države koje teže ka EU, a Topčagić podsjeća da je proces stabilizacije i pridruživanja počeo prije 20 godina i do sada je samo jedna država uključena u tu politiku EU postala članicom.

– A koliko smo se stabilizirali iznutra i u međusobnim odnosima znamo i sami. Proces ide sporo, nevoljko i traži se način kako stvoriti poticaj da države kvalitetnije provode uvjete, ali i da EU prepozna sve koristi od daljnjeg proširenja na ovom područje koje je dio evropskog kontinenta i koje je okruženo državama članicama – kaže Topčagić.

Ocijenio je da Vijeće EU mora promijeniti takvu odluku i otvoriti pregovore s te dvije države, ali i dati jasnu poruku da je proces pridruživanja EU i dalje aktivan, kao i iznaći načine kako taj proces učiniti suštinski obogaćenim.

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler ocijenio je da su ove dvije zemlje zapravo kolateralna šteta cijele situacije, a u pitanju su zemlje koje su učinile mnogo u posljednjim godinama.

U pitanju su, kaže Sattler, Albanija koja je učinila značajne korake u reformi pravosudnog sistema i Sjeverna Makedonija koja je promijenila ime, Ustav, školske knjige te je pokazala odlučno vodstvo, a mijenjajući ime učinila je što ni jedna država nije.

– Stoga Sjeverna Makedonija zaslužuje više od Albanije da se otvore pregovori o proširenju i zbog toga se slažem s komesarom EU za proširenje Johannesom Hahnom koji je kazao da ova odluka ne služi EU na čast – podvukao je Sattler.

Ipak mišljenja je da je proces proširenja bio u krizi i prije te odluke jer se nije odvijao dovoljno brzo za zemlje koje teže članstvu, a EU je smatrala da se reforme ne provode, zbog čega je sada najbolji trenutak da se vidi kako dalje te bi ovo trebao biti i poziv za buđenje.

Govoreći o stanju u BiH podvukao je da problem još više pogoršava činjenica da više od godinu dana nije formiran novi saziv Vijeća ministara BiH, a u isto vrijeme blokiran je i rad državnog parlamenta.

Dekan Fakulteta političkih nauka Sead Turčalo smatra da se cijela regija nalazi na periferiji EU, a posebno kada se pročita posljednje Mišljenje EK za BiH, onda se za BiH i Kosovo može reći da su na periferiji periferije integracija.

– Iako u BiH postoji deklarativno konsenzus o putu ka BiH, uvjeren sam da onog trenutka kad dođe do konkretnih reformi, pojavit će se problem implementacije jer je jedna od ključnih reformi koje EU zahtijeva izmjena načina i unutrašnje strukture odlučivanja u BiH – pojašnjava Turčalo.

Pozvao je da se cijeli proces vrati u bh. institucije, jer je on u rukama pojedinaca te se samim tim može reći da je na snazi vladavina pojedinaca, a ne vladavina prava.

Iz Panevropske unije pozivaju EU da razmotri o davanje i dodatnih sredstava državama uključenim u proces stabilizacije i pridruživanja, jer primjera radi Bugarska dobije za sedam godina 11,5 milijardi eura, a Srbija koja je slične veličine po broju stanovnika dobija 1,5 milijardi eura. Ovakvom preraspodjelom se razlika u razvijenosti još više povećava.

Kako je zaključeno, BiH bi trebala što prije formalno usvojiti Akcioni plan pripremljen kroz Mehanizam koordinacije u Direkciji za Evropske integracije te da se pažnja fokusira na 14 prioritetnih oblasti koje će Vijeće EU razmatrati kada bude raspravljalo o Mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo.

(Fena)

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *