Naslovna Vijesti Svijet U BiH 46 osoba u zatvorima zbog terorizma: Kako država sprečava širenje radikalizma?
U BiH 46 osoba u zatvorima zbog terorizma: Kako država sprečava širenje radikalizma?
0

U BiH 46 osoba u zatvorima zbog terorizma: Kako država sprečava širenje radikalizma?

0

Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva pravde BiH, u BiH 16 osoba izdržava kaznu zatvora za krivično djelo terorizam, dok je zbog protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim poaravojnim ili parapolicijskim formacijama u zatvoru jedna osoba. U međuvremenu još jednu osobu Sud BiH je pravosnažno osudio na kaznu zatvore u trajanju od tri godine zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama.

S druge strane, već 13 osoba izdržalo je zatvorsku kaznu zbog terorizma te pet osoba zbog odlazaka na strana ratišta. Pored toga, pred Sudom BiH u toku je postupak protiv devet osoba zbog djela terorizma, a do aprila 2018. određen je pritvor za tri osobe zbog nasilnog i ekstremističkog ponašanja.

Sveukupno, evidentirano je 45 osoba u svojstvu zatvorenika te tri pritvorenika zbog djela terorizma i odlazaka na strana ratišta.

Kada je riječ o zatvorskim kaznama, do kraja oktobra ove godine ukupno je izrečeno 156 godina i 11 mjeseci zatvora za krivična djela iz oblasti terorizma, dok je za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama izrečeno 13 godina i šest mjeseci zatvora do kraja jula ove godine.

“Sud BiH je ukupno izrekao kaznu od 176 godina i 11 mjeseci zatvora, što čini sveukupni prosjek od pet godina, jedan mjesec i 11 dana na nivou BiH, iz čega se zaključuje da je trenutno adekvatna kaznena politika u odnosu na predmetna krivična djela”, mišljenje je Ministarstva pravde BiH.

Podrška Vijeća Evrope

Nasilni i ekstremistički zatvorenici u BiH postali su predmet brige Vijeća Evrope, stranih vlada i ambasada u BiH, pa se od 1. novembra 2018. godine u našoj zemlji provodi projekt “Strukturirano upravljanje kaznom za osuđena lica sa nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u Bosni i Hercegovini”. Velika podrška projektu su vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Velike Britanije i Sjeverne Irske te Vlada SAD-a.

Ovaj projekt realizuje se u bliskoj saradnji sa ministarstvima pravde BiH, Federacije BiH i Republike Srpske, kao i sa njihovim partnerima iz Ministarstva sigurnosti BiH i agencija za sprovođenje zakona, službi za pružanje socijalne pomoći, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim partnerima.

Cilj projekta je, kako pojašnjavaju iz Vijeća Evrope, pružiti podršku vlastima BiH u povećanju sigurnosti u društvu promicanjem rehabilitacije i reintegracije nasilnih i ekstremističkih zatvorenika nakon puštanja iz zatvora. Na taj način namjera vlasti jeste smanjiti negativne efekte koje radikalizovani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike te smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima. Projekt također uključuje ​​aktivnosti unapređenja znanja i vještina zatvorskog osoblja kako bi bili u mogućnosti identifikovati znakove radikalizacije među zatvorenicima, odnosno postupati sa onima koji već pokazuju znakove radikalizacije.

Ovaj projekt će trajati do novembra 2020. godine, a šta je do sada urađeno, govore nam iz Ministarstva pravde BiH.

“Do kraja 2019. očekuje se preliminarna prezentacija novog priručnika, smjernica i protokola upravljanja prema nasilnim i ekstremističkim zatvorenicima i preduzimanje mjera deradikalizacije takvih osioba i pokušaja njihovog vraćanja u društvenu zajednicu kao građanskih osoba s budućim ponašanjem u skladu sa zakonom i Ustavom BiH. Također će biti predstavljen Priručnik za tretman nasilnih i ekstremističkih zatvorenika, a njegtovo korištenje u kazneno-popravnim zavodima planira se završiti sa 31. 12. 2019. godine”, kazali su nam iz državnog Ministarstva pravde.

Ipak , i pored svih napora nadležnih ministarstava i podrške stranih vlada, iz Ministarstva pravde BiH ističu da je za potpunu deradikalizaciju u BiH potrebna sveobuhvatna i složena postpenalna pomoć koja zahtjeva značajna finansijska sredstva, a u koju bi se trebali uključiti lokalne zajednice, kantonalna ministarstva pravde, obrazovanja, ministarstva za stambena pitanja, ministarstva za rad i socijalnu politiku, zavodi za zapošljavanje, porodična i socijalna savjtovanja, ministarstva zdravlja…

“S tim u vezi, entitetska ministarstva pravde trebaju sačiniti analizu pravnog okvira općinskih, gradskih ili kantonalnih organa, koji se odnose prema zatvorenicima i predložiti poboljšanje, izmjene i dopune postojećeg pravnog okvira. Također, potrebno je više uključivanje nevladinih organizacija koje se bave praćenjem i ostvarivanjem ljudskih prava zatvorenika”, dodaju iz Ministarstva pravde BiH.

Obuka zatvorskog osoblja

Entitetska ministarstva pravde proteklih mjeseci provode aktivnosti projekta “Strukturirano upravlјanje kaznom za osuđena lica sa nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u BiH”, a koje uključuju četiri komponente:

– Izrada strateškog dokumenta koji olakšava provođenje operativnih procedura u zatvorima i međuagencijsku saradnju;
– Izrada strategije za odabir zatvorskih kadrova u zatvorskim jedinicama zatvorenog tipa;
– Uspostavlјanje sistema vođenja slučaja (CMS), za osuđene osobe sa nasilnim i ekstremističkim ponašanjem;
– Procjena alata za procjenu rizika i potreba, kao i posebnih programa tretmana osuđenih osoba sa nasilnim i ekstremističkim ponašanjem.

Iz Ministarstva RS-a ističu važnost obuke zatvorskog osoblja kroz ovaj projekt.

“Smatramo da bi po završetku ovog projekta zatvorsko osoblјe trebalo steći dodatna znanja za suočavanje sa izazovima sa kojima se sususreću tokom provođenja programa postupanja i interakcija sa zatvorenicima, kao i da unaprijede sposobnosti za reagovanje u različitim situacijama, a što će im olakšati rad sa zatvorenicima sa nasilnim ili ekstreminstičkim ponašanjem”, kazali su nam iz nadležnog ministarstva RS-a.

Ukupan budžet novog projekta je 800.000 eura. Da li će njegovi rezultati biti novi dokumenti ili će se zaista pomoći osuđenicima za teroristička djela da prihvate društvene vrijednosti i izgrade sebe u korisnog građanina jednog društva, to jest biti primjer uspješne rehabilitacije, ostaje da vidimo.

(Klix)

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *