Naslovna Vijesti Društvo Gdje smo nakon 15 godina: Je li Bolonja hibridni sistem ili je studiranje olakšano
Gdje smo nakon 15 godina: Je li Bolonja hibridni sistem ili je studiranje olakšano
0

Gdje smo nakon 15 godina: Je li Bolonja hibridni sistem ili je studiranje olakšano

0
Dugogodišnja univerzitetska profesorica Lamija Tanović jedna je od onih koji smatraju da ovaj princip obrazovanja nije u potpunosti primijenjen onako kako bi trebalo u BiH, a posebno problematičnim smatra to što je napravljen hibrid između predbolonjskog i Bolonjskog sistema koji je samo djelimično funkcionalan.

“Pozitivno je što smo uopće započeli implementaciju nečega što je univerzalno. Ovdje kod nas se stalno izmišljala topla voda, sada smo konačno počeli uvođenje isprobanog koncepta. U BiH se Bolonja primjenjivala različito od univerziteta do univerziteta. Primjerice, Univerzitet u Sarajevu nije integriran. Glavna karakteristika ovog sistema jeste da upisujete univerzitet, a ne fakultet. Paradoks je da su studentima ovdje nametnuti izborni predmeti, što se kosi s Bolonjom. Ukoliko studirate elektrotehniku, jedino u BiH ne možete uzeti neki umjetnički predmet, a to je u osnovi moguće. Imamo problema u istraživačkom segmentu, loše je koncipiran i magistarski i doktorski studij. Ukratko, dosta je problema”, kazala je Tanović.

Lamija Tanović (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Lamija Tanović (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Ova profesrica govori da je ključni problem cijele priče taj što je BiH Bolonji prišla isuviše rano. Kaže da smo trebali početi implementaciju ovog načina studiranja tek 2010. godine, tj. kada su se stekli svi preduvjeti.

“Svi akteri u našem školskom sistemu moraju prvo naučiti lekciju, zatim trebamo osigurati sredstva i naučiti učesnike u tom procesu šta trebaju raditi, tek onda bi možda ovo profunkcioniralo. U prijašnjem sistemu prosječan vijek studiranja je bio sedam godina, studenti su se zadržavali veoma dugo. Znate, tu je iz budžetskog novca odlazilo dosta sredstava pošto se nije plaćao studij. S druge strane, mladi ljudi su gubili na fakultetima i vrijeme i energiju. Trenutno postoje privatni fakulteti, a i vanredan studij, tako da studenti sami plaćaju školovanje”, istakla je.

Hamza Vahid El-Din, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), kaže da je Bolonjska deklaracija o studiranju pravni akt koji je sastavljen na stranici formata A4 te samim tim ne daje prevelike instrukcije fakultetima na kojem principu da funkcioniraju, kako da formiraju nastavu, ispitni proces itd.

“Jedan od osnovnih principa Bolonje je da poveća protok studenata kroz fakultet, tj. da se studenti što manje zadržavaju na fakultetima, da ne obnavljaju godine. Pored toga, najveći akcent je na međunarodnoj razmjeni kako studenata tako i profesora. Nažalost, ta razmjena profesora kod nas nije zaživjela, ali jeste studenata. Uprkos navedenom, i ona može biti na dosta višem nivou”, kaže predsjednik SPUS-a.

Hamza Vahid El-Din (Foto: Facebook)

Hamza Vahid El-Din (Foto: Facebook)

Kada je riječ o procesu nastave i ispitivanja, Vahid El-Din govori da je istina da mnogi profesori koji su predavali u prošlom sistemu i dalje drže nastavu i ispituju po nekadašnjem sistemu te se studenti i danas susreću s takvim pristupom, ali toga je iz dana u dan, priča nam, sve manje.

“Mlađi profesori, oni koji tek dolaze, pridržavaju se pravila Bolonje, ali taj stariji kadar, čini se, ne može preći na novi sistem ili ne može da prežali stari. Sve u svemu, mislim da je Blonjski sistem donio više koristi nego štete. To se prije svega odnosi na usklađenost sa zapadnom Evropom, omogućio je protok studenata kroz fakultete. Jasno je da mnogi prigovaraju hiperprodukciju kadra, ali to zasigurno ne stoji kada je riječ o Univerzitetu u Sarajevu. Studenti koji završe neki od fakulteta Univerziteta u Sarajevu sigurno izlaze sa znanjem i poželjni su na tržištu rada BiH, ali podjednako i vani”, dodaje on.

(Klix)

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *