Naslovna Vijesti Ekonomija Digitalizacija u BiH zapela zbog opstrukcija, uvođenje 4G mreže neizvjesno i u 2019. godini
Digitalizacija u BiH zapela zbog opstrukcija, uvođenje 4G mreže neizvjesno i u 2019. godini
0

Digitalizacija u BiH zapela zbog opstrukcija, uvođenje 4G mreže neizvjesno i u 2019. godini

0

U Bosni i Hercegovini su probijeni svi rokovi za prelazak na digitalno zemaljsko televizijsko emitovanje i na 4. generaciju mobilnih mreža (4G LTE). Prema riječima Aleksandra Mastilovića, savjetnika generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH, razlozi su uglavnom sporost u donošenju odluka kod nadležnih tijela, ali i opstrukcije jednog dijela stručne zajednice koja je uključena u proces.

Ističe da finalizacija procesa prelaska s analognog na digitalno emitovanje u velikoj mjeri zavisi od posvećenosti menadžmenta javnih RTV servisa, odnosno od postizanja političkog konsenzusa o ubrzanom nastavku procesa prelaska.

“Imajući u vidu da se analogno emitovanje zvanično ugasilo 17. juna 2015. godine, nije teško zaključiti da prelazak s analognog na digitalno emitovanje u našoj zemlji traje nedopustivo dugo, iz razloga što Multipleks A i B, koji su dodijeljeni javnim RTV servisima, do danas nisu pušteni u rad. U cilju zaštite interesa građana, ali i nosilaca dozvola, RAK je preduzeo druge mjere u cilju izvršavanja svojih obaveza u procesu digitalizacije. Planirano je da se Vijeću RAK-a na usvajanje dostavi pravilo o upravljanju svim multipleksima koji su definisani Strategijom o prelasku s analognog na digitalno zemaljsko emitovanje (uključujući i multipleks A i B)”, kazao nam je Mastilović.

Strategija navodi da će minimalno šest mjeseci nakon gašenja analognog signala RAK raspisati konkurs za dodjelu Multipleksa C, a da se predviđena dinamika prelaska na digitalno emitovanje poštovala, RAK je ovaj konkurs trebao raspisati najkasnije početkom 2016. godine.

“U to vrijeme je postojao optimizam da će javni RTV servisi uspjeti oformiti operatera koji bi upravljao dodijeljenim multipleksima A i B, a kako se to nije dogodilo, RAK će preduzeti sve raspoložive mjere da proces digitalizacije pokrene s mrtve tačke. Ne smijemo zaboraviti da tehnički aneksi svim nosiocima dozvola ističu 2021. godine pa ukoliko želimo da u BiH postoje emiteri koji emituju zemaljskim putem, proces digitalizacije mora biti pokrenut što hitnije. U suprotnom, nakon 2021. godine ovi emiteri će biti primorani ‘preseliti’ se na druge elektronske komunikacijske mreže, odnosno distribuirati sadržaje putem kablovske mreže. Takav epilog ovog procesa je neprihvatljiv jer bi nas doveo u doslovnu poziciju digitalne ‘crne rupe’ na globalnoj mapi i ozbiljno naštetio ugledu i struke i zemlje u cjelini”, ističe Mastilović.

Ukoliko ne bude opstrukcija za očekivati je, navodi, da taj proces bude završen u toku 2019. godine.

Nemamo još ni 4G, ali planiramo uvođenje 5G

Sporo donošenje odluka opstruiše i uvođenje 4G i 5G mreže, iako su, tvrdi naš sagovornik, telekom operateri spremni za prelazak na 4G mrežu. BiH i u ovom slučaju znatno kasni za zemljama regiona i ne može pratiti globalne tehnološke trendove, a svaki pomjeren rok prouzrokuje dodatnu štetu svima – prvenstveno građanima u BiH kao krajnjim korisnicima, ali i telekom operaterima i ekonomskom napretku države uopće.

“Ova šteta je mjerljiva – primarna šteta se odnosi na gubitak telekoma, dok je sekundarne štetne pojave trenutno teško procijeniti, prvenstveno zato što kumulativno odgađanje prelaska na digitalnu zemaljsku TV i 4G mobilnu mrežu koči proces digitalne transformacije u BiH, a što nas udaljava od konkurentne pozicije na globalnim tržištima. Uz to se veže i kašnjenje digitalizacije u ostalim sferama društvenog života, modernizacije poslovnih procesa, javne uprave, otvaranja novih radnih mjesta u IKT sektoru kao jednom od najperspektivnijih u BiH. Sve navedeno usporava i evoluciju tržišta rada”, navodi Mastilović.

Osim što se ne poštuju međunarodni standardi u pogledu koordinacije frekvencijskog spektra, što za posljedicu ima ometanje susjednih država, BiH propušta mogućnost da napravi značajne uštede, da stvori dodatnu digitalnu vrijednost i optimizuje korištenje frekvencijskih resursa, no, problem su, tvrdi savjetnik generalnog direktora RAK-a, oni koji su nestručni da upravljaju ovim procesima.

“Bosna i Hercegovina je trenutno posljednja zemlja Evrope bez četvrte generacije mobilne telefonije (4G), dok se uvođenje pete generacije mobilne telefonije (5G) širom Evrope očekuje 2023. godine. Ako pretpostavimo da BiH neće kasniti, i ako bi u 2019. krenuli sa 4G mrežom, to bi značilo da bh. telekom operateri imaju period od maksimalno pet godina da vrate uloženu investiciju i započnu nova ulaganja u infrastrukturu za 5G mrežu”, rekao je Mastilović.

Aleksandar Mastilović

Aleksandar Mastilović

Već sada je jasno da je očekivani period eksploatacije 4G mreže u BiH znatno skraćen u odnosu na druge države regije i Evrope. Prema mišljenju našeg sagovornika, najbolje što možemo uraditi je ne dozvoliti da se ova kašnjenja prenesu u formi ulančavanja i na nove tehnološke procese koji nas čekaju u bliskoj budućnosti, a što bi dovelo do akumulacije ukupnih gubitaka.

Sve pripreme za uvođenje 4G mobilne telefonije su završene i sada se raspravlja o cijeni licence koju će operateri plaćati. Prijedlog cijene koju je kreirao RAK, Vijeće ministara BiH je vratilo na doradu i dodatna pojašnjenja, a kao glavni razlog navedena je niska cijena. Obaveza RAK-a je da još jednom razmotri primjedbe koje su iznesene, ali Mastilović ističe da u ovoj instituciji ostaju pri stručnom stavu da cijena koja je tražena nije preniska.

“Agencija je navedeni prijedlog cijene licence za 4G mobilne mreže pripremila vodeći se činjenicom da telekom operateri iz regije već godinama rade na izgradnji 4G, pa nije realno očekivati da mi možemo tražiti istu cijenu od naših operatera. Tu je i faktor veličine tržišta, odnosno procjena broja korisnika, gdje smo također znatno manje tržište. Zbog toga je motiv agencije bio da nižom cijenom, ali i mnogo strožijim zahtjevom prema operaterima završi pokrivanje kompletne teritorije BiH 4G mobilnom mrežom za godinu, omogući da u najkraćem roku sustignemo druge zemlje i budemo spremni da u sljedećoj etapi uvođenja 5G mreže ne budemo na začelju Evrope”, tvrdi Mastilović.

Nema prostora za eksperimentisanje

Na spekulacije da Pravilnik o 4G mreži pogoduje tri telekom operatera BiH (BH Telecom, Eronet i M:tel), ističe da su ovi operateri trenutno najspremniji za “glatki” prelazak.

“U Politici sektora telekomunikacija (2017.-2021.), što donosi Vijeće ministara BiH, predviđeni su koraci u procesu daljnje liberalizacije tržišta, uključujući i broj operatera. U prvoj fazi predviđeno je da pružanje usluga nastave operateri koji već sada pružaju mobilne usluge treće generacije (3G), što smatram da je dobra odluka. U suprotnom, bilo kakva eksperimentisanja u ovom trenutku prolongirala bi kašnjenja u primjeni globalnih tehnoloških trendova”, ističe Mastilović.

Podsjećamo, posljednjih godina bh. javnost je svjedočila brojnim neispunjenim obećanjama i promašenim rokovima kada je riječ o prelasku s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuznu frekvenciju i konačno uvođenje 4G mreže. BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema digitalno emitovanje televizijskog signala, a konačni rok za njegovo uvođenje, prema Ženevskom sporazumu, bila je 2015. godina. Također, Vijeće ministara BiH je najavilo uvođenje 4G mreže do kraja ove godine, ali taj proces je ponovo zapeo u zamršenim procedurama institucija.

Prema riječima Aleksandra Mastilovića, sve prepreke po pitanju digitalne transformacije društva vezane su za političke odnose, a radi se o pojavi na koju niko ne smije imati ekskluzivno pravo, jer uvođenje pozitivnih trendova donosi dobrobit za građane.

(Klix)
Teme:

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *