Naslovna Vijesti Svijet Bh. radnici u Njemačkoj mogli bi ostati bez hiljada eura
Bh. radnici u Njemačkoj mogli bi ostati bez hiljada eura
0

Bh. radnici u Njemačkoj mogli bi ostati bez hiljada eura

0

U Njemačkoj živi 180.950 ljudi iz BiH. Kada su u pitanju oni s hrvatskom putovnicom, u toj zemlji živi 367.900 Hrvata, piše Večernji list.

Potraga za boljim životom mnoge je motivirala da napuste ove prostore, prilika se ukazala nakon ulaska Hrvatske u EU, neki su uspjeli ostati zahvaljujući traženju azila, drugi su se odricali bh. državljanstva… Kako god, činjenica je da su ljudi s ovih prostora svojim kvalitetama itekako obogatili Njemačku.

Ipak, činjenica je kako je bilo i onih koji su obilato iskorištavali tu zemlju pa smo nedavno pisali o primjeru radnika “na crno” koji koristi socijalnu pomoć Njemačke, a koja je u rangu prosječne bh. plate. Odnosno, u Njemačkoj ako ste nezaposleni, primate 416 eura socijalne pomoći, dok je prosječna bh. plata 844 marke. Od toga, kako je tvrdio sagovornik Večernjeg lista, može platiti garsonijeru i režije, a sve ostalo što zaradi dobro mu dođe. Nijemci su svjesni tog problema pa pripremaju novi useljenički zakon.

Premda sve stavke nisu definirane, onaj ko dođe u tu zemlju, imat će pola godine za pronalazak posla i prilagodbu, a nakon toga moći će biti vraćen u zemlju iz koje je došao te je pitanje kada će i hoće li uopće imati novi pokušaj da dođe do Njemačke. Također, govori se i o tome da će se i one koji žive u Njemačkoj od socijalne pomoći podrobnije provjeravati pa ako se ispostavi da su radno sposobni, ostajat će bez socijalne pomoći. Osim reguliranja situacije sa socijalnom pomoći, Nijemci će drugim pravilom regulirati i dječji doplatak. Primjerice, radnik iz BiH koji je ovdje ostavio petero djece i otišao raditi u Njemačku, mogao je mjesečno na osnovi dječjeg doplatka dobivati 1038 eura. Za prvo i drugo dijete davala su se 194 eura, 200 za treće, a za četvrto dijete i nadalje po 225 eura.

Ali Njemačka sada želi da djeca budu na njihovu području, da budu Nijemci u pravom smislu riječi, tako da će ovakve zloupotrebe sistema sada regulirati. Potvrdio je to i njemački vicekancelar i ministar finansija Olaf Scholz. Ide se do te mjere da se predlaže da doplatak za djecu bude onoliki koliki je i u zemljama iz kojih otac, hranitelj porodice, dolazi. Ako bi se to primijenilo u slučaju bh. djece, lako je moguće kako bi doplatak iznosio 0 eura s obzirom na doplatke u bh. kantonima. Ovime bi radnik iz BiH u Njemačkoj s petero djece ostao bez više od 12 hiljada eura godišnje.

Godinama su brojne pogodnosti, odnosno socijalna osjetljivost, bile prednosti Njemačke i vjerojatno 15-ak hiljada ljudi iz BiH koji, primjerice, žive od socijalne pomoći Njemačke ne bi bilo toliki problem da nije bilo milionskog priljeva migranata s Bliskog istoka u tu zemlju. Čak ni velesila Njemačka ne može izdržati da jedni rade, a drugi koriste sistem, koliko god socijalno osjetljiva i humana bila.

Ove odluke Njemačke one koji žele krenuti u tu zemlju mogu pokolebati, stoga fokus države treba biti na tome da se sve ljude zadrži u ovoj zemlji i da im se jasnom strategijom ponudi svjetlija budućnost i bolji život kroz mogućnost zaposlenja u ovoj zemlji, jeftinijeg školstva, nižih kredita, gospodarskih poticaja i drugih stvari koje je moguće realizirati.

(Vecernji.ba)

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *