Naslovna Magazin Danas je svjetski dan pčela: Njihovim nestankom polako bi nestao i čovjek
Danas je svjetski dan pčela: Njihovim nestankom polako bi nestao i čovjek
0

Danas je svjetski dan pčela: Njihovim nestankom polako bi nestao i čovjek

0

Medonosna pčela najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Zbog toga se za pčele kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji.

“Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina, su mala – velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom”, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Po čemu su pčele posebne?

Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću.

jednako je čudesan i njihov “društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa. Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.

O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.

Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane.

“Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Ono što ističe pčele među ostalim oprašivačima je to što pčele žive u zajednici koja je sposobna preživjeti veliku hladnoću i pri tome othraniti leglo tako da u rano proljeće ima dovoljan broj jedinki koje su sposobne u velikoj mjeri oprašivati sve što u prirodi cvijeta”, ističe Aida Šanjta Reis, koja vodi Laboratoriju za dijagnostiku bolesti pčela zeničkog Instituta.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.

Kako bi mogli nahraniti rastuću svjetsku populaciju, treba nam sve više i više hrane, koja mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobre kvalitete. Pčele su poznate po svojoj ulozi u visokokvalitetnoj hrani (med, matična mliječ i polen), kao i drugim proizvodima koji se koriste u medicini i drugim industrijama (pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov).

Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto.

U SAD najveći prihod pčelari ostvaruju od usluga oprašivanja poljoprivrednih kultura pčelama. Cijena iznajmljivanja košnica odnosno oprašivanja kreće se od 50 do 250 dolara po košnici.

Pčele najčešće ubija ljudska nepažnja

Uprkos svom značaju koje pčele imaju, nerijetko se dešavaju pomori ovih životinja izazvani ljudskom nepažnjom i nemarom, koji osim što utiču na cjelokupan ekosistem, izazivaju i veliku materijalnu štetu vlasnicima košnica. Na Evropu otpada 10 posto svjetske populacije pčela, od toga 2.000 vrsta divljih pčela.

“Broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine.
Nedavne studije pokazuju da je čak 90 posto pčela već nestalo sa planete. Razlozi ovog istrebljenja zavise od geografskog područja, ali među glavne spadaju nаjnovije poljoprivredne tehnologije, klimаtske promjene, GMO, snažni pesticidi, prehrambeni stres, širenje bolesti, štetočine i prirodni neprijаtelji pčela. Također industrijski i ispušni plinovi mnogobrojnih zagađivača nepovoljno utječu na njihov razvoj i opstanak”, ističe Šanjta-Reis.

Ukoliko se ostvari najcrnji scenarij i pčele jednog dana zaista izumru, stotine miliona usjeva će propasti, a čovječanstvo će se suočiti sa najvećom prijetnjom od svog postanka što bi na kraju neminovno dovelo do svjetskog rata zbog gladi.

S obzirom da se pčela već nalazi na listi ugroženih vrsta, borba za život sve manje populacije pčela nema alternativu. Zbog toga se ovoj vrsti sve više ustupa dosta medijskog prostora i rade se različite kampanje širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj ovog malog i krhkog, a tako bitnog organizma za cijelu planetu Zemlju.

Pčelarska industrija i problemi u BiH

Iako kvalitetom meda, itekako možemo konkurirati svjetskom tržištu, kod nas je prisutan uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Nedovoljno kvalitetno nije riješeno ni označavanje meda kao ni mehanizmi zaštite proizvođača, ali i potrošača. Ipak, pčelarstvo u BiH je zadnjih desetak godina u ekspanziji, jer je proizvodnja meda postala značajan izvor dodatnih prihoda seoskih domaćinstava.

“U sadašnjim uvjetima pčelarska proizvodnja u BiH je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Posljednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan. Osim pčelara, njihovih udruženja i saveza, neophodna je zainteresovanost i aktivno učešće veterinarskih organizacija i nadležnih ministarstava”, navode u Institutu.

Posebno je neophodno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora. Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti i unapređenje osiguranja kvalitete. Zbog toga je neophoda izgradnja sistema kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruženja.

Kako pomoći pčelama i pčelarima?

S obzirom da pčelarstvo predstavlja općedruštveni interes, naglasak bi se trebao staviti na motivisanje novih mladih pčelara kroz subvencije. Evropska unija na primjer redovno sufinansira programe pčelarstva, gdje je za period od 2020-2022 planirala izdvojiti od 36-40 miliona eura.

Jačanjem pčelarstva kao bitne razvojne privredne grane, direktno jačamo i našu ekonomiju, ruralni razvoj, ekologiju, zdravlje i biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Svjetski dan pčela izvrsna je prilika da se pčele na jedan dan stave u središte razgovora, ne samo u naučnim, već i u političkim krugovima.

(Klix)

OSTAVITE KOMENTAR

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *